Ukupna dužina pruga na teritoriji Srbije iznosi 3.299 km koje u svom sastavu broje2138 ukrštaja sa drumskom saobraćajnicom – putnih prelaza koji se neretkonazivaju i „crnim tačkama“ zbog čestoevidentiranih vanrednih događaja na ovim delovima pruge. Potvrdu ovako široko uvrženoj negativnoj konotacijikada segovori o putnim prelazima daje i podatak da se svaka desetanesreća u drumskomsaobraćaju i svaka treća nesreća u železničkom saobraćaju u Evropi dogodi upravo na putnim prelazima.
Činjenično stanje da je svaki od pomenutih 2138 (113000 uEvropi) putnih prelaza u našoj zemlji obezbeđen na odgovarajući način, ali uprkostome u Srbiji se godišnje desi između 50 i 60 nesreća (15ak% safatalnimishodom) na putnim prelazima, što u odnosu na ukupnih 600 nesreća utoku godinena putnim prelazima u čitavoj Evropi predstavlja jako velik procenatučešća Srbije u negativnoj statistici evropskog železničkog saobraćaja. I poredznačajnih ulaganja i angažovanja u cilju rekonstrukcije i modernizacije železničkogsaobraćaja u Srbiji u proteklih 10 godina, dolazimo do zaključka da se nemožemo baš pohvaliti statističkim podatkom od 10% učešća u nesrećama naputnimprelazima Evrope, naprotiv. Ovi podaci su još alarmantniji kada shvatimoda sestatistički prevedeno u našoj zemlji na svakom 35. prelazu desi nesreća, dok jeu ostatku Evrope to slučaj na svakom 205. prelazu. Za ovakve podatke svakakopostoji nepobitan uzrok.
Zaključak je da je ovaj procenat neophodn odrastično smanjiti i da za to postoji veliki prostor s obizirom da je samo 502 putna prelaza osigurana signalno-sigurnosnom opremom kao što su automatski branici, polubranici, svetlosna i zvučna saobraćajna signalizacija. Od pomenutih 502 putna prelaza, svetlosnom saobraćajnom signalizacijom obezbeđeno ih je 25, automatskim polubranicima sa svetlosnom signalizacijom obezbeđeno ih je 281, a mehaničkim branicima kojima rukuje železničar na licu mesta osigurano je 196 putnih prelaza.
Takođe, zahvaljujući modernizaciji železničke infrastrukture širom Srbije, dužina laganih vožnji je samo u proteklih šest meseci smanjena sa 300 na 140 kilometara,što znači da je brzina vozova na 160 kilometara pruge povećana sa 10-30km/satna projektovane brzine. Dakle prosečna brzina vozova je znatno povećana što takoće govori u prilog potrebi za dodatnim osiguravanjem i modernizacijom putnih prelaza, jer vozači, nažalost, ovu činjenicu retko uzimaju u obzir prilikom prelaska preko putnih prelaza.
Potreba za modernizacijom i povećanjem stepena obezbeđenja putnih prelaza je evidentna. Uprilog tome govori i to da je u poslednjih 10ak godina svaka nesreća sa povređenima i fatalnim ishodom uzorkovana zbog lične neopreznosti i nedozvoljenog kretanja u području železničke pruge kao i nepoštovanja saobraćajnih propisa na putnim prelazima od strane trećih lica (učesnika u drumskom saobraćaju). Shvatamo da je mali broj učesnika drumskog saobraćaja koji su informisani da železnički saobraćaj uvek ima prednost u odnosu na drumski saobraćaj na drumskim prelazima, bez obzira na rang puta. Takođe, može se zaključiti da ostale mere obezbeđenja putnih prelaza, drumska signalizacija – Andrejin krst i znak Stop u većini slučajeva ne utiču u dovoljnoj meri na percepciju učesnika u drumskom saobraćaju o opasnosti koju nosi prelaz preko pruge. Možda je to slučaj zbog toga što učesnici drumskog saobrađaja podrazumevaju da se na putnom prelazu, u momentu kada prolazi voz, postoji spušten graničnik ili polugraničnik.
Naravno, sagledavajući sve ekonomske i tehnološke aspekte, ne postoji realno opravdanjeda svi putni prelazi budu osigurani automatskim i mehaničkim graničnicima i polugraničnicima, ali cilj svih nas treba da bude smanjivanje potencijalne opasnosti (potpuno opravdane ili izazvane neodgovornošću i neinformisanošću učesnika u drumskom saobraćaju) na minimum. To se postiže podizanjem stepena obezbeđenosti putnih prelaza izgradnjom novih i modernizacijom postojećih graničnika. Jednak je značaj i podizanja svesti učesnicima u drumskom saobraćaju putem edukacija kada je reč o saobraćajnim propisima koji važe na putnim prelazima. Navedene mere reflektovale bi se i na smanjenje zastoja u železničkom saobraćaju kao i na smanjenje troškova materijalnih šteta izazvanih nezgodama i nesrećama na putnim prelazima ( u 1. kvartalu 2020. godine za sanaciju materijalne štete izazvane nezgodama i nesrećama izdojeno je 19 810 903 dinara. Pored ušteta, sačuvali bismo i ono što je neprocenjivo, a to je ljudski život.
